Građani su do 15. jula morali podnijeti zahtjeve za legalizaciju bespravnih objekata, a po ovom osnovu u gradsku kasu ove godine neće se sliti ni centa. Da sredstva po ovom osnovu nijesu planirana tvrdi Miomir Jakšić, sekretar za finansije.
– Glavni grad, odnosno Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice u skladu sa svojim programom rada i komunikacijom sa investitorima planira sredstva u budžetu od komunalnih naknada, a tako je uradila i prilikom planiranja sredstava za 2018. godinu – saopštio je Jakšić.
Budžetom za ovu godinu Glavni grad je planirao prihod od od komunalnih naknada na 11.560.000 eura što je za tri miliona eura više u odnosu na prošlu godinu. Od toga iznosa za prvih pola godine u gradsku kasu se slilo samo 4.667.000 eura.
Odbornik PzP-a Marija Marović kaže da Glavni grad ne umije da planira budžet te da krije koliko se novca slilo u gradsku kasu od legalizacije objekata. Ona navodi da je na 13.000 zahtjeva koliko je predato za legalizaciju trebalo uplatiti po pet eura za predaju zahtjeva što je 65.000 eura.
– Pored uplate za predaju zahtjeva imamo razne takse koje su građani uplaćivali kako bi prikupili dokumentaciju koja je neophodna za proces legalizacije. Te uplate Glavni grad nigdje nije prikazao. Iz godine u godinu rastu prihodi, za komunalno opremanje predvidjeli su par miliona više ali nismo sigurni da li je to prihod od nelegalne gradnje. Apsurd je da se pod nelegalnim objektima smatraju oni objekti kojima država uredno i svakog mjeseca dostavlja račune za vodu, struju, kanalizaciju, te da se oni izjednačavaju sa objektima koji po ovim osnovima nijesu platili ni centa državi, a koriste sve komunalije. Pitanje je da li su ti objekti ikada od nadležnih službi i preduzeća Glavnog grada dobijali fakture. Pravni status objekata mora na zakonit način utvrditi i smatram da vlasnici objekata koji već više decenija izmiruju svoje obaveze ne mogu biti nelegalni i to zbog činjenice da im lokalna uprava redovno dostavlja fakture, oni ih redovno izmiruju pa se nelegalnost pokazuje samo kao fikcija. Treba se istaći da za ove objekte lokalna samopurava je konkludentnim radnjama (dostavljenjem mjesečnih računa) javno priznala da ti objekti nijesu nelegalni. Smatram da Glavni grad nije prikazao prihode po osnovu naplata za novodne nelegalne objekte, a riječ je po mom saznanju o značajnoj svoti novca jer su samo od podnošenja zahtjeva za legalizaciju prihodovao 65.000 eura a gdje su ostale dažbine koje su građani morali platiti – navela je Marović.
Odbornik DNP-a Zoran Lakušić smatra da će zbog neodgovornosti vlasti budžet Glavnog grada biti uskraćen za određena sredstva.
–Budžetom za 2018. godinu planirano je da se od komunalnog opremanja o prihoduje 11 miliona eura, to jeste tri miliona eura više nego prethodne godine. Da je ta proekcija nerealna govori podatak da se u budžetu za pola godine slilo svega 4.667.000 eura. Zbog traljavosti i neodgovornosti gradske vlasti u legalizaciji objekata, budžet će biti uskraćen za određena sredstva. Pokazalo se da je gradska vlast nespremno i neodgovorno dočekala legalizaciju neformalnih objekata, koja se godinama iza nas najavljivala. Sa odlukom o naknadi za legalizaciju objekata se bez valjanih razloga kasnilo, a i sama primjena njena nailazi na veliki otpor građana. Očigledno je da nedostatak sredstava u budžetu, koji je veoma skroman, rasipnička DPS vlast želi da nadomjesti od samih građana – naveo je Lakušić.
Sredstva od legalizacije bespravno sagrađenih objekata se nisu mogla planirati za 2018. godinu jer je rok za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata bio do 15. jula i ta će sredstva moći biti planirana tek za 2019. godinu, ocijenila je Sonja Radunović, odbornik Demokrata.
–Važno pitanje je koliki će biti iznos sredstava koji će se, s obzirom na legalizaciju ovih objekata naći u budžetu, a jedino što je izvjesno jeste da će se morati čekati donošenje Plana generalne regulacije, što je Zakonom o prostornom planiranju, predviđeno tek za 2020. godinu. Dakle, neophodno je čekati još dvije i po godine. Neophodno je naglasiti da je riječ o strogo namjenskim sredstvima. Zašto ovo naglašavam? Zato što nas iskustvo iz dosadašnjeg perioda uči da ova sredstva obično posluže kao pokriće budžetskog deficita i imam bojazan da bi se i ovog puta moglo dogoditi da sredstva prikupljena po osnovu legalizacije bespravno sagrađenih objekata mogu završiti u tu svrhu, iako je to zabranjeno – navela je Radunović.
Ona dodaje da sredstva od legalizacije se moraju planirati na način da dio mora otići u poseban fond namijenjen nadoknadi troškova alternativnog smještaja za sve vlasnike čiji će objekat morati da bude srušen.
–Prosto, država je dužna da, ako se objekat nekog vlasnika nalazi na nekom vodoizvorištu, važnoj dionici autoputa, usljed čega sam objekat mora biti srušen, njegovom vlasniku obezbijedi alternativni smještaj– navela je Radunović.N.S.

Novac ulagati tamo odakle dolazi

Odbornik URA Marija Radulović ukazala je da je bitno da građani od novca koji daju za legalizaciju moraju dobiti komunalnu opremljenost dijela grada u kojem žive, kako se ne bi desilo da taj novac bude utrošen za komunalno opremanje drugog dijela grada ili preusmjeren u druge svrhe.
–Postupak legalizacije bespravno podignutih objekata u Podgorici teče sporo jer lokalna administracija zadužena za tu problematiku, to jeste Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine nema kadrovskih i tehničkih kapaciteta za brže i kvalitetnije obavljanje svoga posla. Tako od oko 12.000 podnešenih zahtjeva građana Podgorice do sada je obrađeno svega pedesetak i to je ono što između ostalog i govori koliko profesionalnu lokalnu upravu u glavnom gradu imamo– saopštila je Radulović.